dr. MARKO VESELICA, 1936. – 2017.
dr. Marko Veselica, Hrvatski ekonomist, političar i domoljub, rodio se je u Glavicama kod Sinja 09. siječnja 1936. godine, u obitelji koja je iz Ćurlina Glavice (Gornje Glavice). Gimnaziju je završio u Sinju, a ekonomiju je diplomirao i doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu. Godine 1967. postao je docent na Ekonomskom fakultetu.
Na vrhu popisa onih koji su početkom 70-godina prošlog stoljeća predvodili nacionalni pokret, kojim su se tražila veća prava za Hrvatsku unutar tadašnje Jugoslavije, bio je upravo Marko Veselica. U tom vremenu bio je poznat po svojim medijskim istupima, govorima i pisanim člancima. Njegovi istupi bili su sasvim jasni, bio je nepokolebljiv u isticanju svojih teza. Zalagao se za tržišnu ekonomiju u okvirima socijalizma, naglašavajući kako je u sastavu tadašnje Jugoslavije, u ekonomskom pogledu Hrvatska opljačkana. Međutim, uslijedio je slom tog pokreta. Mnogim proljećarima, borcima za Hrvatsku počeo je njihov križni put. Marko Veselica sljedećih osamnaest godina provodi po suđenjima, jugoslavenskim zatvorima i u potpunoj izolaciji od javnosti. Sveukupno je u zatvorima proveo više od 12 godina.
U vrijeme Hrvatskog proljeća bio je zastupnik Grada Zagreba u Društveno-političkom vijeću Savezne skupštine, a bio je i u vrhu Matice hrvatske 1972. godine. Kada se na poličkom i društvenom obzoru krajem 80-tih godina prošlog stoljeća ukazao početak demokratskih promjena, to nikako nije moglo proći bez Marka Veselice.
On je bio pravi inicijator osnivanja HDZ-a i bio je motor okupljanja na Plešivici u klijeti Ante Ledića kad se dogovaralo osnivanje stranke. Prema Veseličinim riječima, Franjo Tuđman se nije poslije ponio korektno, nego je s Vladimirom Šeksom organizirao tajnu osnivačku skupštinu kako bi uklonio Veselicu iz upravljačkih tijela u HDZ-u. Veselici je uzeo stranku “ispred nosa”, što mu je Veselica poslije oprostio. Tuđmanov doprinos utemeljenju i obrani samostalne Hrvatske priznaje za neupitnim, jer je Tuđman kao partizanski general-major u Beogradu “dobro upoznao velikosrpsku mafiju u Beogradu i znao se efikasno boriti protiv nje.“ Spočitavao je Tuđmanu ljude kojima se okružio i odnos prema Veselici. Godine 1990. bio je s bratom Vladom jedan od osnivača Hrvatske demokratske stranke (HDS) i njezin predsjednik (od 1992. godine Hrvatska kršćanska demokratska unija). Iseljena Hrvatska mnogo je pridonijela demokratskoj promjeni vlasti u Hrvatskoj. Premda je Veselica bio znatno popularniji od Tuđmana u iseljeništvu, Tuđman je dobio putovnicu tri godine prije Veselice tako da je mogao pridobiti iseljenike za sebe. Uz to je HDZ znao populistički nastupiti i dominirao je u medijima.
Bio je zastupnik u Hrvatskog saboru od 1995. do 2000. godine.
Svoje uzničko vrijeme u jugoslavenskim tamnicama sabrao je u knjigu ‘Uznički dani’. U toj knjizi je objavljen i njegov esej ‘Zov savjesti iz hrvatskog Sibira’. Tu su i ostala djela kao što je ‘Moja hrvatska sudbina’, ‘S vjerom u Hrvatsku’ te još drugih desetak knjiga.
Za svoje znanstvne rad, za svoju ljubav prema Domovini, za sve ono što je za života dao za Hrvatsku, Marko Veselica dobio je brojna priznanja i nagrade, a 1998. godine njegov Sinj dodijelio mu je nagradu za životno djelo. Od 1994. do 1996. godine Marko Veselica bio je na dužnosti člana Časnog alkarskog suda.
Za hrvatsku slobodu i projekt nezavisne, demokratske hrvatske države robovalo je na tisuće Hrvata i Hrvatica. Jedan od tih barjaktara Hrvatske slobode je svakako sinjski i hrvatski vitez Marko Veselica.
Jedan je od najpoznatijih hrvatskih disidenata. Prozvali su ga Hrvatski Mandela.
Preminuo je 17. veljače 2017. godine u bolnici Fran Mihaljević u Zagrebu.
Izdao je slijedeće publikacije i knjige:
- Politička ekonomija, Ekonomski fakultet Sveučilišta, Zagreb, 1968.
- Die Radikale Lösung der ungelösten kroatischen Frage: die Voraussetzung für eine Demokratisierung Jugoslawiens, K.-H. Aldag, Hamburg, 1980.
- The Croatian national question – Yugoslavia’s Achilles’ heel, United Publishers, London, 1980.
- Zov savjesti iz hrvatskog Sibira, vl. naklada, Zagreb, 1990.
- S vjerom u Hrvatsku, vl. naklada, Zagreb, 1994.
- Moja hrvatska sudbina: uznički dnevnik i razmišljanja o temeljnim problemima hrvatskog naroda i hrvatske države u hrvatskom Sibiru, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2003.
- Uskrsnuće Republike Hrvatske od 1990. do Bljeska i Oluje 1995. godine, Graphis, Zagreb, 2005.
Odlikovan je redom Stjepana Radića 1995. godine.
Neka mu je laka hrvatska zemlja koju je neizmjerno volio!
